Poslovne vesti - Hrvatska

Banke ne mogu naplatiti više od 35 milijardi kuna kredita

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem rujna bilo je nenaplativo 35,2 milijarde kuna od ukupno 287,9 milijardi kuna odobrenih kredita, a udio loših kredita u ukupnoj masi dosegnuo je dosad najvišu razinu – 12,2 posto − i, što je još poraznije, rast će i dalje.

− Podatak o iznosu nenaplativih kredita nije me iznenadio. Kad pročitam ili čujem lamentiranja o tome kako banke zarađuju goleme iznose i kako bi morale snositi dio tereta krize, prvo što mi padne na pamet je kvaliteta aktive banaka, a ona je u određenoj mjeri upitna.

Posljedica je to krajnje neodgovorne politike Vlade tijekom posljednjih godina, kojom se u zemlji stvorio privid blagostanja i motiviralo stanovništvo na trošenje pozajmljenog novca. Naša država još uvijek troši pozajmljeni novac, iako sve skuplje i skuplje – ističe Joško Dorić, neovisni financijski analitičar.

Ispuhani balon

Krajem lipnja udio loših kredita iznosio je 11,9 posto, pa je od ukupne 284 milijarde kuna kredita nenaplativo bilo 33,8 milijardi kuna. Prije krize, krajem 2007. godine, udio loših u ukupnim kreditima bio je manji od pet posto. Analitičar Dorić naglašava kako je neupitna činjenica da je uzrok krize prevelika financijska poluga (overleveraged economy), koja je prouzročila napuhivanje nekretninskog, dioničkog i robnog balona.

− Pucanjem tih balona, kolateral (osiguranje naplate kredita) u bankama doveden je u određenoj mjeri u pitanje. Hoće li biti problema u bankarskom sustavu, teško je reći, ali pojedine banke mogle bi imati problema s likvidnošću upravo zbog nelikvidne imovine. Ipak, uvjeren sam da dobro kapitalizirane banke ne bi trebale imati većih teškoća – kaže Dorić.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, očekuje daljnji rast rezervacija u bankama. Kad pada vrijednost kolaterala, banke moraju povećavati troškove rezervacije.

− Povećava se udio kredita koji su dospjeli, a nisu plaćeni u roku 90 dana. Oporavak gospodarstva je spor, a činjenica je da su domaća poduzeća naslonjena najviše na državu ili domaće tržište. Država ima potrebu smanjivanja materijalnih rashoda i kapitalnih investicija, a domaće tržište sporo se oporavlja, pa su tako i poslovni prihodi poduzeća ugroženi.

Troškove više ne mogu smanjiti, te imaju manje novca za podmirenje obveza – naglašava Šantić, te dodaje da su se poduzeća prije krize preinvestirala, posebice ona u građevinarstvu.

Negativni trendovi

− Što se tiče stanovništva, na tržištu rada su negativni trendovi, realne plaće padaju ili stagniraju, a sve to odražava se na plaćanje kredita – ocjenjuje Šantić.

Nedavno je i Ana Lokin, analitičarka Privredne banke Zagreb, u tjednim analizama istaknula da se u svjetlu očekivanih niskih realnih (i nominalnih) stopa rasta BDP-a u 2012. godini, kao i povećanih rizika za korekciju stopa rasta naniže, očekuje da će sljedeća godina u bankarstvu biti još jedna u nizu u kojoj će se zabilježiti niske stope rasta kredita i depozita, te značajni troškovi rezerviranja, nesklonost kućanstava zaduživanju, te stagnacija kamata.